Vozači u Hrvatskoj često nagađaju kolika je zapravo tolerancija uređaja za mjerenje brzine i je li sigurno voziti “malo iznad ograničenja”. Ove rasprave nisu samo tema za kafiće nego utječu na ponašanje vozača na cestama. U ovom članku istražujemo što zakon kaže o toleranciji brzine, kako uređaji funkcioniraju, te uspoređujemo praksu u Hrvatskoj s europskim standardima.
Tolerancija brzine: Mit ili stvarnost?
Među vozačima često čujemo izjave poput: “Možeš voziti do 150 km/h na autocesti i neće te kazniti!” Takve tvrdnje temelje se na činjenici da uređaji za mjerenje brzine imaju određenu toleranciju kako bi se osigurala točnost mjerenja. No, tolerancija nije izgovor za ignoriranje prometnih pravila. U Hrvatskoj je tolerancija propisana Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine (NN 60/20), koji definira sigurnosnu razliku i tehničke pogreške uređaja.
Sigurnosna razlika i tolerancija mjernih uređaja
Kako funkcionira tolerancija?
Pravilnik predviđa dvije osnovne razine tolerancije:
Za brzine do 100 km/h: sigurnosna razlika iznosi 10 km/h.
Za brzine iznad 100 km/h: tolerancija iznosi 10% izmjerene brzine.
Primjer: Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h, tolerancija omogućuje vožnju do 143 km/h prije nego što uređaj zabilježi prekršaj.
Tehničke pogreške uređaja
Mjerni uređaji, poput stacionarnih kamera i ručnih radara, imaju dopuštenu tehničku pogrešku:
±3 km/h za brzine do 100 km/h.
±3% izmjerene brzine za brzine iznad 100 km/h.
Ove tehničke pogreške uključuju faktore poput kalibracije uređaja, uvjeta na cesti i tehničkih ograničenja tehnologije.
Primjeri tolerancije u praksi
Za bolje razumijevanje, razmotrimo konkretan primjer:
Na autocesti s ograničenjem brzine od 130 km/h, uređaj neće registrirati prekršaj sve dok brzina ne premaši 143 km/h (10% sigurnosne razlike). Dodamo li tehničku pogrešku uređaja, stvarna granica može biti još nekoliko kilometara po satu viša. Međutim, to ne znači da vozači trebaju ovu toleranciju koristiti kao izgovor za prebrzu vožnju.
Kako se Hrvatska uspoređuje s Europom?
Tolerancija uređaja za mjerenje brzine nije jedinstvena za Hrvatsku. Mnoge europske zemlje imaju slična pravila:
Njemačka: Kod brzina do 100 km/h oduzima se 3 km/h, dok se za veće brzine primjenjuje tolerancija od 3%.
Italija: Za brzine do 100 km/h tolerancija iznosi 5 km/h, a za brzine iznad 100 km/h primjenjuje se 5%.
Francuska: Tolerancija je stroža – obično iznosi 3 km/h za niže brzine i 3% za veće brzine.
Dok su osnovna pravila slična, postoje značajne razlike u strogoći primjene, što utječe na vozačke navike u tim zemljama.
Tolerancija nije dozvola za prekršaj
Iako uređaji za mjerenje brzine imaju određenu toleranciju, važno je shvatiti da je svrha ove tolerancije osigurati točnost mjerenja, a ne omogućiti vozačima slobodu da voze prebrzo. Prekoračenje brzine značajno povećava rizik od prometnih nesreća, ugrožava živote i vodi prema visokim kaznama.
Umjesto oslanjanja na toleranciju uređaja, najbolji savjet za vozače jest pridržavanje propisanih ograničenja brzine. Time ne samo da osiguravate vlastitu sigurnost nego i sigurnost svih sudionika u prometu.
Sigurna vožnja uvijek je najbolji izbor – tolerancija uređaja neka vam ne bude izlika!