Sadržaj
Svaki vlasnik automobila u Hrvatskoj zna taj godišnji ritual: vozi se na tehnički pregled, prstima drži do da sve prođe u redu, plati naknadu i ode kući s prometnom dozvolom. No iza te rutine kriju se ozbiljni problemi — od vraćanja kilometraže na rabljenim vozilima i softverskih manipulacija emisijskim sustavima, do sigurnosnih sustava koji bi trebali biti ispravni, ali nitko ih zapravo ne provjerava. Europska komisija odlučila je tome stati na kraj, i to ambicioznom reformom koja bi mogla temeljito promijeniti način na koji se tehnički pregledi provode diljem Europe, uključujući i Hrvatsku.
Velika reforma koja dolazi iz Bruxellesa
Tehnički pregledi u Europi mogli bi se uskoro bitno promijeniti. Europska komisija još je u travnju 2025. predložila veliku reviziju pravila o tehničkoj ispravnosti vozila, a među najvažnijim novostima su detaljnije provjere elektroničkih sustava, sigurnosne opreme i emisijskih sustava. Ovo nije obična kozmetička izmjena propisa — radi se o suštinskom preispitivanju onoga što tehnički pregled danas treba provjeravati u 21. stoljeću, kada automobili imaju više softvera od nekih računalnih sustava.
Komisija je predložila reviziju triju direktiva: o periodičnom tehničkom pregledu vozila; o dokumentima o registraciji vozila; te o pregledu na cesti gospodarskih vozila. Dakle, ne radi se samo o osobnim automobilima — reforma zahvaća čitav spektar vozila na europskim cestama. Ukratko — više neće biti dovoljno da automobil samo ‘prođe’ osnovni pregled mehanike.
Razlog za ovaj korak leži u činjenici da su postojeća pravila zastarjela. Paket o tehničkoj ispravnosti nije prilagođen najnovijim tehnologijama kao što su napredni sustavi za pomoć vozaču i elektroničke sigurnosne karakteristike. Dok su automobili postajali sve pametniji, propisi su ostajali isti — što su prevaranti i propusti neumorno iskorištavali.
Problem koji godinama nitko nije rješavao: vraćanje kilometraže
Jedana od najstarijih i najraširenijih prevara na tržištu rabljenih automobila jest vraćanje kilometraže. Automobile s velikom kilometražom teže je prodati, pa nepošteni prodavači vraćaju brojač kilometara unatrag kako bi vozilo učinili atraktivnijim i povećali profit. Problem je u tome što je ova prevara gotovo nevidljiva golim okom, a njezine posljedice po kupca mogu biti katastrofalne — od neočekivanih skupih popravaka do rizika po sigurnost.
Prema nekim znanstvenim istraživanjima, zbog vraćanja kilometraže nastaje ekonomska šteta veća od 9 milijardi eura godišnje, i to samo u Europi. Hrvatska pritom nije izuzetak. Istraživanje tvrtke carVertical otkrilo je da se u Hrvatskoj još uvijek prodaju automobili s lažiranom kilometražom. U 2025. godini 2,2% vozila provjerenih u zemlji imalo je lažiranu kilometražu na brojaču.
Na hrvatsko tržište i uvoz ima veliki utjecaj — 67,3% provjerenih automobila uvezeno je iz inozemstva. Nažalost, uvozni automobili češće dolaze s izmijenjenom kilometražom ili skrivenim oštećenjima. Konkretno, najugroženiji modeli su oni koji su popularni i koji se intenzivno koriste. U 2025. godini najčešće manipulirana kilometraža u Hrvatskoj zabilježena je na Opel Insigniji. Istraživanje je pokazalo da je kod 4,7% primjeraka provjerenih na carVerticalu utvrđeno vraćanje kilometraže. Prosječni iznos manipulacije na ovom modelu iznosi 50.047 km.
U Hrvatskoj su najveća prosječna smanjenja kilometraže zabilježena kod BMW modela serije 5, Mercedes-Benza S-klase i Citroëna C4. Kod BMW-a serije 5, kilometraža je u prosjeku umanjena za 133.448 km. To su iznosi koji ne samo da izravno lažiraju vrijednost vozila, nego su i izravna opasnost za sigurnost — vozilo s toliko više kilometara istrošenije je nego što izgleda.
Unatoč tome što Hrvatska ima neke od najstrožih kazni u Europi za ovu vrstu prevare, sustav ne funkcionira dovoljno učinkovito. Hrvatski zakon vraćanje kilometraže tretira kao kazneno djelo prevare. Počinitelji mogu dobiti kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je za ostvarivanje značajnih prihoda moguće dobiti kaznu od jedne do osam godina zatvora, što je i najveća moguća zatvorska kazna u svim ispitanim državama. No, konačna odluka suca može ovisiti o mnoštvu faktora, a u većini slučajeva prevaranti izbjegnu oštre kazne.
Zbog izostanka razmjene podataka među državama i manjka regulatornih rješenja, lokalna nadležna tijela često nemaju uvid u povijest prijeđenih kilometara uvezenih vozila. Upravo tu nova europska pravila vide svoju najveću priliku za promjenu.
Što točno predlaže Europska komisija?
Nacionalne baze podataka o kilometraži
Kako bi se smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara, države članice će, prema prijedlogu, morati uspostaviti nacionalne baze podataka o očitanjima brojača kilometara. Očitanja se moraju zabilježiti pri svakom servisiranju ili popravku vozila, čak i kada je riječ o zamjeni žarulja ili zamjeni guma. To je revolucionarna promjena — umjesto da se kilometraža bilježi samo na tehničkim pregledima jednom godišnje, svaki posjet servisu postat će zabilježena točka u digitalnoj povijesti vozila.
Takve baze podataka već postoje u Belgiji (Car-Pass) i Nizozemskoj (Nationale Auto Pas, NAP) i sada bi trebale postati obveza u svim državama članicama. Ako rabljeni automobil bude prodan u neku državu članicu, država iz koje je izvezen morat će podijeliti povijest kilometraže tog automobila s državom članicom u kojoj se ponovno registrira. Ovo je posebno važno za Hrvatsku koja uvozi veliku većinu svojih rabljenih automobila iz Zapadne Europe.
Problem je u tome što se tehnički pregledi provode samo svake godine, a kod novih vozila tek nakon tri ili četiri godine. Znatan dio prijevara povezanih s brojačem kilometara već se događa prije prvog pregleda jer se veći dobici u cijeni mogu postići neovlaštenim zahvatima na brojačima kilometara relativno novih vozila. Uvođenjem sveobuhvatne baze podataka, taj prozor za prevare trebao bi se drastično suziti.
Provjera elektroničkih sustava i softvera
Drugi veliki stup reforme tiče se sve sofisticiranijeg softvera u modernim vozilima — i sve kreativnijih načina na koje se taj softver može zlouporabiti. Komisija je predložila da se tehnički pregledi prilagode novijim vozilima, uključujući električne automobile i napredne sustave pomoći vozaču, ali i da se uvedu novi testovi za elektroničke sigurnosne sustave te provjera integriteta softvera na sustavima važnima za sigurnost i emisije. To znači da bi budući tehnički pregledi mogli mnogo lakše otkrivati je li nešto na vozilu naknadno mijenjano, isključivano ili softverski ‘dirano’.
Ovo je direktan odgovor na rasprostranjenu pojavu softverske manipulacije emisijskim sustavima. U praksi, mnogi vozači koji imaju automobil s DPF filterom (filtrom čestica) ili EGR ventilom, a suoče se sa skupim popravcima, traže servis koji će te sustave softverski isključiti. Uklanjanje DPF filtera nije legalno u Hrvatskoj. Zakon jasno kaže da vozila moraju zadovoljiti tehničke uvjete homologacije vezane uz emisiju štetnih plinova. Automobil bez DPF-a ne ispunjava te uvjete. Ipak, provjera na pregledu je do sada bila nedovoljna da to otkrije.
Kontrola se izvodi spajanjem na OBD-priključak za dijagnostiku u vozilu, preko kojeg se očitavaju podaci o, između ostalog, lambda sondi, EGR-u i DPF-u. Tako na vidjelo mogu izaći svi pokušaji da se problemi s ovim sustavima riješe vađenjem ili mehaničkom blokadom. Nova pravila planiraju ove provjere učiniti još sveobuhvatnijima i teže zaobilaznima.
Napredni testovi emisija
Posebna novost tiče se mjerenja emisija. Posebno zanimljiv dio odnosi se na automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Komisija predlaže naprednije testove za ultrafine čestice i dušikove okside, upravo kako bi se lakše otkrila vozila koja formalno prolaze pregled, ali u svakodnevnoj upotrebi ispuštaju više štetnih tvari nego što je dopušteno. U pozadini je i spoznaja da današnja samodijagnostika vozila nije uvijek dovoljna da sama otkrije sve nepravilnosti.
Predlaže se ispitivanje emisija primjenom naprednih metoda za ultrasitne čestice i dušikove okside (NOx). Sadašnje preporučene granične vrijednosti od 250 000 čestica/cm3 postale bi prag za prolaz na tehničkom pregledu. Ovo je važno jer se radi o česticama koje su posebno štetne za zdravlje, a koje se dosadašnjim metodama mjerenja nije moglo pouzdano detektirati.
Stanice za tehnički pregled bit će stoga obvezne nabaviti novu opremu. Dodaju se točke kako bi se zahtijevalo da stanice za tehnički pregled budu opremljene uređajima potrebnima za mjerenje broja čestica i dušikovih oksida pri periodičnim tehničkim pregledima.
Električni automobili konačno dobivaju prilagođeni pregled
Sve veći broj električnih vozila na cestama stvorio je svojevrsnu pravnu prazninu — sustav tehničkih pregleda dizajniran je za automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem i jednostavno nije bio prilagođen novoj stvarnosti. Istodobno, ni električni automobili neće ostati izvan novog režima. Komisija izričito navodi da želi uvesti periodične tehničke preglede prilagođene električnim vozilima, kao i jači fokus na sustave koji su kod takvih automobila ključni za sigurnost i funkcioniranje.
Ispitivanje električnih vozila i elektroničke sigurnosti, uključujući napredne sustave za pomoć vozaču (ADAS), mora se osigurati prije roka za prvi periodični tehnički pregled većine novih vozila opremljenih takvim sustavima. Konkretno, prilog novog prijedloga direktive uključuje nove stavke koje treba ispitati za električna i hibridna vozila, posebno visokonaponske sustave i stanje baterije.
Što se tiče naprednih sustava za pomoć vozaču, reforma predviđa i redovite provjere funkcionalnosti tih sustava. To znači da bi se na tehničkom pregledu ubuduće moglo provjeravati rade li ispravno sustavi poput automatskog kočenja u nuždi, pomoći zadržavanja vozila u traku i slične elektroničke pomoći koje su danas sve češće ugrađene u automobile. ADAS sustavi koriste kamere, senzore i radare kako bi povećali sigurnost vožnje. Njihova glavna svrha je smanjiti broj nesreća i pomoći vozaču u kritičnim situacijama. Ako ti sustavi ne rade ispravno, a nitko to ne provjerava, mogućnost nesreća značajno raste.
Digitalizacija dokumentacije i pregled u inozemstvu
Reforma donosi i važne promjene u pogledu papira i administrativnih procedura. Predlaže se digitalizacija zapisnika o tehničkom pregledu vozila i uvođenje digitalnih potvrda o registraciji vozila, zatim međusobno povezivanje nacionalnih registara vozila i proširenje skupa usklađenih podataka o vozilima u tim registrima, primjerice podataka o zemlji prve registracije, statusu registracije i informacijama o znatnim izmjenama vozila.
Certifikati o tehničkoj ispravnosti vozila u elektroničkom obliku trebali bi postati obvezni i postupno zamijeniti papirnati oblik. Za vozače koji dulje vrijeme borave u inozemstvu, nova pravila donose i praktičnu pogodnost: predviđa se mogućnost obavljanja tehničkog pregleda u nekoj drugoj državi članici u kojoj vozilo nije registrirano. Potvrda o takvom pregledu vrijedila bi do šest mjeseci, s tim da se sljedeći tehnički pregled mora obaviti u zemlji u kojoj je vozilo registrirano.
Godišnji pregledi za starija vozila kao europski standard
Jedna od novosti koja se posebno tiče zemalja koje to još nisu uvele jest harmonizacija učestalosti tehničkih pregleda za starija vozila. Komisija predlaže da se uvedu obvezni tehnički pregledi automobila i kombija starijih od deset godina jednom godišnje umjesto sadašnje obveze svakih dvije godine. Ta obveza već postoji u većini država članica, među njima i u Hrvatskoj, ali u 11 država članica automobili i kombiji stariji od deset godina moraju ići na pregled tek svake dvije godine.
Za Hrvatsku ova konkretna odredba ne znači veliku promjenu jer smo to već prakticirali. No, harmonizacija na razini cijele EU znači da više neće biti moguće na jednu godinu izvesti vozilo u susjednu zemlju s manje strogim pravilima, obaviti jeftiniji pregled, te se s papirima vratiti u Hrvatsku — prakseu ne baš nečuvena u pograničnim područjima Europe.
Stanje u Hrvatskoj danas: pred novim pravilima
Hrvatska već ima neka dobra polazišta za implementaciju novih pravila. Pri svakom redovnom tehničkom pregledu vozila u Republici Hrvatskoj stanje kilometraže se upisuje u računalo i evidencija o ovim zapisima vodi se po broju šasije vozila godinama unazad. Stanice su u mogućnosti svakoj zainteresiranoj stranci koja se identificira važećim osobnim dokumentom izdati Potvrdu o stanju brojača kilometara na prethodnim redovnim tehničkim pregledima. Dakle, temeljna infrastruktura za praćenje kilometraže postoji, samo je potrebno nadograditi je i proširiti kako to nova pravila predviđaju.
Sve stanice su međusobno informatički povezane, pa nije bitno gdje je vozilo prije obavljalo tehničke preglede — u Dubrovniku, Puli ili Osijeku — u bilo kojoj stanici može se zatražiti potvrda o stanju kilometraže. Ovo je dobra osnova, ali nova pravila idu korak dalje zahtijevajući da se podaci bilježe i pri svakom servisiranju, a ne samo na tehničkim pregledima.
Što se tiče troškova, sama naknada za tehnički pregled (35,50 eura) i eko-test propisani su zakonom i jednaki su u cijeloj Hrvatskoj. Za prosječni osobni automobil (80 kW, benzin) ukupni trošak tehničkog pregleda i registracije bez osiguranja iznosi oko 103–130 eura, ovisno o registracijskom području. Uvođenje novih standarda i opreme za mjerenje čestica i ADAS sustava vjerojatno će donijeti i određeni porast troškova, no taj je aspekt tek nešto o čemu će se moći konkretno govoriti nakon donošenja konačnih pravila.
Tko će imati koristi, a kome neće biti drago?
Jasni dobitnici ovih promjena su kupci rabljenih automobila. Suzbijanje prijevara povezanih s kilometražom važno je sa stajališta zaštite potrošača, ali i za pošteno tržišno natjecanje u trgovini vozilima. Prijedlog bi trebao pridonijeti smanjenju nedopuštenih zahvata na brojačima kilometara u domaćoj i prekograničnoj prodaji rabljenih vozila, što bi posebno trebalo koristiti potrošačima u zemljama s velikim brojem rabljenih vozila.
Dobitnici su i vozači koji kupuju novije automobile s ADAS sustavima i žele biti sigurni da ti skupi elektronički sustavi zaista funkcioniraju onako kako bi trebali. Donositeljima odluka u prometnoj sigurnosti nova pravila daju bolju sliku stvarnog stanja flote vozila na cestama. A za okoliš — rigorozniji testovi emisija s metodama za mjerenje ultrasitnih čestica znače da se više vozila koja formalno prolaze “eko-test”, ali zapravo zagađuju zrak iznad propisanih granica, neće moći sakriti iza zastarjelih mjernih metoda.
S druge strane, nova pravila neće biti dobrodošla onima koji trenutno zarade na sivom tržištu vraćanja kilometraže i softverskih manipulacija. Serviseri koji nude ilegalno isključivanje DPF filtera ili EGR ventila, a potom softverski “zataškavaju” taj zahvat, bit će pod znatno većim pritiskom. Očekuje se da će se inicijativom znatno smanjiti prijevare povezane sa sustavima relevantnima za emisije i sigurnost, kao i neovlašteno postupanje povezano s kilometražom na rabljenim vozilima, posebno u prekograničnoj prodaji.
Kada to sve stupa na snagu i što treba učiniti?
Ovdje treba biti realan i ne stvarati lažne nade ili strahove. Važno je naglasiti da ovo još nisu konačna pravila. Europska komisija je dala prijedlog, a sada ga moraju razmotriti Europski parlament i Vijeće EU-a kroz redovni zakonodavni postupak. Tek nakon dogovora slijedili bi provedbeni akti i konkretni rokovi primjene.
Zasad, dakle, nema točnog datuma kada bi novi režim tehničkih pregleda zaživio u državama članicama, ali očekuje se da će se to dogoditi prije 2030. Europski zakonodavni procesi znaju biti spori i složeni, a ovaj prijedlog sigurno će proći niz izmjena dok ne dobije konačni oblik. No, smjer je jasno zacrtran i nema naznaka da bi ga zakonodavna tijela htjela bitno promijeniti.
Za prosječnog hrvatskog vozača to znači: u idućim godinama tehnički pregled prestat će biti jednaka rutinska formalnost kao dosad. Provjera neće više stati na “jesu li kočnice u redu i prolaze li ispušni plinovi granične vrijednosti” — provjere će se proširiti na softver, elektroničke sigurnosne sustave, stanje baterije kod električnih vozila, kao i na ADAS funkcionalnost.
Kako se pripremiti već danas?
Čak i dok čekamo konačnu primjenu novih pravila, postoji nekoliko praktičnih koraka koje svaki vozač može poduzeti odmah. Ako kupujete rabljeni automobil, nemojte propustiti zatražiti potvrdu o kilometraži iz sustava CVH. Za svega 2,38 eura (PDV uključen) možete isključiti svaku mogućnost prijevare potencijalnog prodavača o stanju kilometraže.
Vozači koji su svoja vozila dali na softverske zahvate radi isključivanja emisijskih sustava trebali bi razmisliti o vraćanju originalnog stanja. Pregledi na tehničkom izazvali su paniku u redovima onih koji su svoje probleme probali riješiti ‘poprijeko’, misleći kako su pritom uštedjeli. Novim pravilima bit će znatno teže sakriti takve zahvate, a kazne i administrativne posljedice mogu biti kudikamo skuplje od originalnog popravka.
Vlasnici novijih vozila s naprednim elektroničkim sustavima trebali bi ih redovito servisirati kod ovlaštenih servisa i paziti da sva softverska ažuriranja budu instalirana. Kada nova pravila konačno stupe na snagu, vozilo s neažuriranim ili neispravnim ADAS sustavima moglo bi imati problema na pregledu — jednako kao što danas automobil s neispravnom kočnicom ne prolazi.
Tržište rabljenih vozila u EU prolazi kroz veliku transformaciju. Od 2026. prodavatelji rabljenih automobila u EU morat će dokazati ispravnost vozila tehničkim pregledom ili vještačenjem. Cilj nove uredbe je spriječiti ilegalni izvoz i potaknuti kružno gospodarstvo. Sve skupa, ovo je dio mnogo šire promjene načina na koji Europa regulira tržište vozila u digitalnom dobu.
Tehnički pregled budućnosti: više od pregleda mehanike
Reforma tehničkih pregleda koju je predložila Europska komisija u biti odražava jednu temeljnu promjenu u prirodi samih automobila. Moderni automobil više nije samo mehanički stroj koji treba provjeriti vizualno i na valjcima za kočnice — to je složena digitalna platforma s desecima računalnih sustava koji upravljaju svim od ubrizgavanja goriva do autonomnog kočenja. Tehnički pregled mora evoluirati zajedno s tehnologijom.
Digitalizacija dokumentacije, međusobno povezivanje nacionalnih registara, baze podataka o kilometraži koje bilježe svaki servisni posjet, provjera integriteta softvera na sigurnosnim sustavima, posebni testovi za električna vozila i ADAS sustave — sve su to elementi koji će u narednim godinama postati dio nove stvarnosti tehničkih pregleda u Europi.
Za poštene vozače koji redovito održavaju svoja vozila, ne daju ih na sumnjive softverske zahvate i kupuju rabljene automobile oprezno i uz provjere — nova pravila su dobra vijest. Za one koji su profit pronašli u sivim i crnim zonama tržišta rabljenih vozila i manipulacije elektroničkim sustavima, sat otkucava. Kraj prevara na tehničkom pregledu nije glamurozan politički projekt — to je tiha, tehnička revolucija koja bi trebala učiniti europske ceste sigurnijima, europski zrak čišćim, a europskog potrošača zaštićenijim.
